|
|
|
O nama

Mala sudnica
PONEŠTO O NAMA
Općinski
sud u Livnu datira još iz davnih vremena, a u okviru svoje
nadležnosti utvrđene Ustavom i Zakonom. Općinski sudovi osnivaju se za
područje jedne ili više općina u kantonu.
Općinski sud u Kantonu 10 je: Općinski sud u Livnu za
područje općina Livno, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Tomislavgrad i
Kupres.
Općinski sud u Livnu ima odjeljenja izvan sjedišta
Suda u Drvaru, za područje općina Drvar i Bosansko Grahovo i odjeljenje
u Tomislavgradu za područje općina Tomislavgrad i Kupres.
U gospodarskim predmetima, općinski sudovi u kojima se
osnivaju gospodarska odjeljenja mjesno su nadležni za područje kantona.
Gospodarsko odjeljenje osnovano je i u Općinskom sudu Livno. U poslovima
upisa u registar pravnih osoba, Općinski sud Livno je nadležan za
cijeli kanton. Postupak u prekršajnim predmetima iz oblasti poreza,
prometa i carine vrši općinski sud u Livnu.
Unutarnju organizaciju suda, osim broja sudaca, utvrđuje
predsjednik suda. Trenutno u općinskom sudu Livno rade pored
predsjednika suda još desetero (10) sudaca, od toga u općinskom sudu
Livno šestero (6) sudaca, odjeljenju Tomislavgrad dvoje (2) sudaca te u
odjeljenju Drvar dvoje (2) sudaca. Od toga je troje (3) sudaca
prekršajnog suda, a pored njih u općinskom sudu su i troje stručnih
suradnika.
Trenutno se u sudovima provodi prebacivanje na novi sustav
upravljanja sudskim spisima (CMS), koji bi trebao ubrzati rad samih
sudova. Počeo je sa radom i program registra novčanih kazni kao i
program registra poduzeća, a zemljišno-knjižni odjel već radi sa svojim
programom.

Informatizacija
pravosuđa:
IKT infrastruktura obuhvaća sve komponente informacionog sistema
pravosuđa, a posebno pravosudnu mrežu širokog pojasa (WAN), data centre
u kojima su pohranjene i iz kojih se procesuiraju sve ključne aplikacije
i mrežni servisi u upotrebi u pravosuđu, kao i lokalne računarske mreže
u sudovima i tužiteljstvima.
CMS je zvanični elektronski informativni sistem pravosuđa Bosna i
Hercegovine koji koriste većina uposlenika, i koji omogućuje da svi
radni procesi u sudovima budu povezani u jedinstvenu logičnu i
organizacijsku cjelinu. CMS vodi svakog korisnika na njegovom ekranu
kroz njegov dio posla, od faze iniciranja do konačnog arhiviranja
predmeta; sve ove radnje se trajno registriraju u zajedničkoj bazi
podataka za sve pravosudne institucije pri VSTV-u, i ostaju dostupne
kako svim osobama koje postupaju u jednom predmetu, tako i u formi
statističkih izvješća predsjednicima sudova i VSTV-u. Ovaj sistem je
zaživio u probnom obliku 2006 godine, a u svim sudovima je počeo sa
radom 2008 godine. Verzija za tužiteljstva, T-CMS, je
implementiran 2009. godine tako da su sve razine pravosudnih organa
međusobno povezane putem CMS-a.
Centar za sudsku dokumentaciju
Osnovna funkcija Centra za sudsku dokumentaciju je omogućiti
nosiocima pravosudnih funkcija i široj pravnoj zajednici jednostavan
pristup širokom spektru pouzdanih pravnih informacija, koje su im
potrebne u njihovom svakodnevnom radu. Uspostava baze sudskih odluka je
prvi i veoma značajan projekt koji implementira Centar za sudsku
dokumentaciju. Baza podataka sadrži pregled izabrane sudske prakse, a
korisnicima pruža uvid u sve odluke donesene u jednom predmetu.
Stvarna nadležnost Općinskog suda:
1) U kaznenim predmetima:
a) da u prvom stupnju sudi:
- za kaznena djela za koja je Zakonom propisana kao glavna
kazna novčana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ako
posebnim zakonom nije određena nadležnost drugoga suda;
- za kaznena djela za koja je posebnim zakonom određena
nadležnost općinskoga suda;
- za kaznena djela za koja je Sud Bosne i Hercegovine prenio
nadležnost na općinski sud;
- u svim kaznenim postupcima protiv maloljetnika;
b) da postupa tijekom istrage i nakon podizanja optužnice,
sukladno Zakonu;
c) da odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima, kada je to
Zakonom predviđeno;
d) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti
i pravnih posljedica osude, na temelju sudske odluke i
e) da postupa po molbama za pomilovanje, sukladno Zakonu.
2) U
građanskim predmetima da u prvom stupnju sudi:
a) u svim građanskim sporovima i
b) u izvanparničnom postupku.
3) U
prekršajnim predmetima da u prvom stupnju sudi:
a) u svim prekršajnim predmetima i
b) odlučuje o zahtjevima za ponavljanje prekršajnog
postupka.
4) U
gospodarskim predmetima, općinski sudovi koji imaju
gospodarska odjeljenja, u prvom stupnju sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obveze po osnovi
pravnog prometa roba, usluga, vrijednosnih papira,
vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama te na
prava i obveze proistekle iz vrijednosnih papira, u kojima
su obje stranke u postupku pravna osoba ili fizička osoba
koja, u svojstvu samostalnoga poduzetnika ili u drugome
svojstvu, obavlja gospodarsku ili drugu registriranu
djelatnost u obliku osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu morem
i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje
plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na zrakoplove te u sporovima
na koje se primjenjuje zrakoplovno pravo, osim sporova o
prijevozu putnika;
d) sporove iz autorskog prava, srodnih prava i prava
industrijskog vlasništva;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da
predstavljaju nelojalnu konkurenciju ili monopolistički
sporazum;
f) u postupku stečaja i likvidacije, sukladno Zakonu, kao i
u svim sporovima koji nastanu u tijeku i povodom provođenja
postupka stečaja i likvidacije.
5) U
drugim predmetima:
a) da provodi ovršni postupak, ako Zakonom nije drukčije
propisano;
b) da određuje mjere osiguranja, ako Zakonom nije drukčije
propisano;
c) da rješava u posebnim postupcima, ako Zakonom nije
drukčije
propisano;
d) da obavlja zemljišno-knjižne poslove, sukladno Zakonu;
e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da obavlja poslove međunarodne pravne pomoći, ako Zakonom
nije propisano da koje od tih poslova obavlja kantonalni
sud;
g) da obavlja poslove upisa u registre pravnih osoba i
h) da obavlja druge poslove propisane Zakonom.
Unutarnja
organizacija i sistematizacija radnih mjesta Općinskog suda
uređena je Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu kojeg donosi
predsjednik suda po prethodno pribavljenoj suglasnosti
Federalnog ministarstva pravde Sarajevo.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika suda,
zamjenjuje ga zamjenik predsjednika suda. U općinskom sudu
radi i tajnik suda koji je odgovoran za pravilno i
pravodobno obavljanje administrativnih, tehničkih i
financijskih poslova u sudu.
Temeljem
članka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
donesen je UKAZ o proglašenju Zakona o sudovima u Federaciji
Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH
na sjednici Zastupničkog doma od 31. svibnja 2005. godine i
na sjednici Doma naroda od 15.lipnja 2005. godine.
Zakon o sudovima Sl.N. 38/05
* * *
REFORMA PRAVOSUĐA U BOSNI I HERCEGOVINI
Sa završetkom sukoba
je u BiH 1995. godine započeo složen proces tranzicije u pravcu mira,
demokracije i tržišne ekonomije. Ustav BiH govori o zemlji kao o
"pravnoj državi" u kojoj postoji "pravo na pravično saslušanje u
parničnim i krivičnim predmetima".
U srpnju 1998. godine, Vijeće sigurnosti UN-a je dalo ovlast
za uspostavu JSAP-a (Projekt procjene sudbenog sustava) unutar
UNMIBH-a, čija je svrha bila "nadzirati i procjenjivati sudstvo u Bosni
i Hercegovini. JSAP je objavio trinaest značajnih izvješća u kojima su
bili obrađeni različiti aspekti pravosudnog sustava.
JSAP je zaključio kako suci nisu neovisni, kako sami sebe ne
smatraju neovisnim, te kako ih ni druge institucije ne tretiraju kao
neovisne. Lokalne političke ličnosti su na iznenađujuće otvoren način
vršile utjecaj na sudstvo. JSAP je okončao svoj rad koncem studenoga
2000. godine. U srpnju 2000. godine, Vijeće za implementiranje mira i
Visoki predstavnik složili su se da se formira Neovisno pravosudno
povjerenstvo, kako bi podržali reformu pravosuđa i unaprijedili
vladavinu prava. Neovisno pravosudno povjerenstvo je bilo formalno
uspostavljeno odlukom Visokog predstavnika od 14. ožujka 2001. godine.
Rad Neovisnog pravosudnog povjerenstva može biti podijeljen u tri faze:
u prvoj je fazi glavni prioritet bila izrada strateškog plana, druga je
bila fokusirana na restrukturiranje pravosudnog sustava i proces
ponovnog imenovanja sudaca i tužitelja,a završna faza je bila
usmjerena na uspostavljanje jednog VSTV-a na nivou BiH i pretvaranje
Neovisnog pravosudnog povjerenstva u Tajništvo VSTV-a. Nakon
dvogodišnjeg postojanja dva vijeća na nivou entiteta i jednog na nivou
države BiH, u lipnju 2004. godine je uspostavljeno jedinstveno Visoko
sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH kao neovisno i samostalno tijelo čija
je ključna zadaća bila osigurati neovisno, nepristrano i profesionalno
pravosuđe.
Danas, imamo potpuno funkcionalno Visoko sudbeno i
tužiteljsko vijeće BiH koje rukovodi ili koordinira velikim brojem
projekata što imaju za cilj izgraditi potpuno neovisno i efikasno
pravosuđe što vodi Bosnu i Hercegovinu u Europsku uniju.
Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH uspostavljeno je
Zakonom što ga je Parlamentarna skupština BiH usvojila u svibnju 2004.
godine. Novo Vijeće je zamijenilo prethodna tri vijeća. Uspostava Vijeća
je jedan od od prvih ispunjenih uvjeta ka započinjanju pregovora o
zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH.
Jedan od zadataka Vijeća je da podržava pravosuđe u BiH na njegovom putu
ka Europi i europskim standardima. Vijeće djeluje neovisno i uređuje
mnoge od najvažnijih poslova pravosuđa. Vijeće je osnovano kako bi se
uklonili politički ili drugi utjecaji unutar pravosudnog sustava i u
isto vrijeme osiguralo da suci i tužitelji štite vladavinu prava za sve
građane. Vijeće ima širok dijapazon nadležnosti nad radom sudaca i
tužitelja, uključujući među ostalim:
-
imenovanje sudaca i tužitelja,
-
stegovno
sankcioniranje sudaca i tužitelja,
-
sudsku
upravu,
-
edukaciju,
-
proračun
i
-
informatizaciju.
Visoko
sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine je državno
tijelo. Ima 15 domaćih i 2 međunarodna člana.Pet sudaca, pet
tužitelja, jedan sudac ili tužitelj iz Brčkog Distrikta BiH,
dva člana iz entitetskih odvjetničkih komora, član kojega
bira Vijeće ministara BiH, član kojega bira Parlamentarna
skupština BiH i dva međunarodna člana čine Visoko sudbeno i
tužiteljsko vijeće BiH, koje odlučuje o ključnim pitanjima
važnim za funkcioniranje pravosuđa.
Prije reforme, pravosudni sustav je imao iste negativne
karakteristike i kompliciranu strukturu sudova i
tužiteljstava,kao i sve ostale strukture u BiH.U određenom
smislu, postojala su četiri odvojena sudačka sustava -
sudovi na nivou BiH, sudovi u dva entiteta i sudovi Brčko
Distrikta BiH. Ovakvu organizaciju pravosuđa dodatno je
komplicirala mreža sudova za prekršaje, koji su djelovali
izvan pravosudnog sustava. Ukupno je bilo 195 redovnih
sudova. Ovoliki broj sudova nije bio sukladan objektivnim
potrebama te je nakon reforme broj sudova 2006. godine bio
48, a broj tužiteljstava je sa 103 iz 2001 smanjen na 19
2006.godine. Jedan od ciljeva je i BiH približiti europskim
standardima broja sudova/tužiteljstava na sto tisuća
stanovnika, koji je sa 2,5 za sudove i 2.75 za tužiteljstva
prije reforme došao na 1,7 za prvostupanjske sudove odnosno
0,51 za tužiteljstva nakon reforme 2004. godine.
Proces ponovnog imenovanja je osigurao da broj sudaca i
tužitelja odgovara europskim standardima, te ravnomjerniju
nacionalnu zastupljenost u pravosudnim strukturama, kao i
uspostavu ravnomjernosti spolova.
Jedan od važnijih zadataka je rekonstrukcija zgrada sudova
i tužiteljstava, kako bi nosioci pravosudnih funkcija imali
normalne i funkciji pravosuđa primjerene radne uvjete.
Izvršena je adaptacija i rekonstrukcija više sudbenih
zgrada. Pripremljena je kompletna projektna dokumentacija za
rekonstrukciju svih sudova i tužiteljstava u BiH. Svi su
sudovi i tužiteljstva opremljeni računarskom opremom, a
trenutačne aktivnosti su usmjerene na izgradnju WAN mreže
širokog područja te uspostavu CMS sustava upravljanja
predmetima.
* * *

Mala sudnica
povratak
na vrh stranice | |
|
 |